Babuška moja,
VOJKA LABOVIĆ
Tvoj zagrljaj je bio velik kao planina, bezbrižni zaklon u kojem samo ljubav i radost stanuju. Svaki dan sa tobom bio je praznik,
a svaki susret dolazak kući.
Tvoja vedrina i toplina utkale su se u sve dane mog djetinjstva i mladosti.
Tvoje mekane ruke, snažan zagrljaj i brižan pogled odagnali bi svaku brigu i ulili mi snagu i nadu. Ti si me učila lakoći i radosti življenja.
Toplina kojom si obasjavala moj život ostaje da traje i podsjeća koliko sam imala sreće
da imam baš takvu babicu.
Zauvijek zahvalna na svemu, nosiću ljubav koju si mi pružila i uspomene na tebe kao putokaz, kao štit, kao zavjet i kao primjer bezuslovne ljubavi.
Tvoja TEA
