Poslednji pozdrav dragom

VESELINU-VELJU ĐIKANOVIĆU

Ćiko, tužan je ovaj rastanak.
Nedostajaće mi tvoje prisustvo i naši ručkovi, bio sam siguran da nas ništa ne može spriječiti
da odemo na još neki.
Znam da ćeš odozgo nastaviti da me bodriš
kao što si uvijek, kroz život.
Ti si moja ljudska gromada.
Živjećes vječno u mom srcu.

Bratanić ŽARKO

Draga moja

NADO

Sa velikim bolom i neizmjernom tugom se opraštam od tebe.
Tvoj odlazak prekinuo je naše iskreno i dugogodišnje prijateljstvo.

Tvoja VASKA-CILA

NADA NENEZIĆ

Naśo moja,
naša ulica je odavno već izgubila onaj predivni sjaj i posebnost odlascima naših voljenih, naših komšija, a da nam niko nije tražio dozvolu za njihov odlazak.
A tvoj odlazak je tek pogasio sve one svetiljke u našoj ulici. Optimizam, vedrina, radost, srce veće od brda su bili u tebi.
Hvala na svoj ljubavi i dobroti.
Zauvijek ćeš biti u našim srcima Naśo naša.

MILICA DAČEVIĆ

Preselila se u vječnost moja profesorica,

NADA NENEZIĆ

Čini mi se da još jasno mogu da čujem Vaš glas u jednoj od gimnazijskih učionica, a od tad je prošlo više od 15 godina. U mom sjećanju su Vaša predavanja, Vaši osmijesi i način kako ste svaku riječ pretvarali u vrijednost. Učili ste nas da budemo dostojanstveni, da mislimo svojom glavom i da budemo ljudi.
Hvala Vam na tome.

Zauvijek ćete ostati jedna od najvećih dama našeg grada i jedan od najboljih profesora koje je nikšićka gimnazija imala.

Tuguje za Vama, MILICA MILOVIĆ