Najtužnija je i najteža godina u našim životima otkada nije sa nama naš

LAZAR FEMIĆ
Nijesmo znali da tišina može biti ovoliki muk.
Da praznina može biti ovoliko prazna.
Da čekanje da ćeš se pojaviti može biti ovoliko jako.
Svi nosimo svoju tešku sudbinu. Koračamo, idemo i vraćamo se nedje i odnekud. Dan za danom Lazare. Malo nam poživje. Kao da si potrčao da ko prije tebe tamo ne stigne. Velika dječja dušo.
Počivaj u miru, sa anđelima.
Majka BRANKA, baba IVANKA, tetke LELA i JELENA











