Dragom stricu

NIKOLI KOVAČEVIĆU
Četrdeset dana prođe od kako si nas prerano napustio.
Teško je, striče doći
kući, a da nas ti ne dočekaš i ne ispratiš sa kućnog praga.
Teško je pogledati
prema mjestu na kojem si uvijek bio, a ne vidjeti te. Teško je otvoriti vrata
doma u kojem si nam pružao ljubav, sigurnost i toplinu, a znati da više nikada
nećeš stajati tu da nas dočekaš.
Nijesi nam bio samo stric, bio si nam kao drugi otac.
Naš oslonac, sigurnost i
čovjek čija se dobrota osjećala i bez mnogo riječi.
Nedostaješ nam u svakom
dolasku i odlasku, u svakom porodičnom okupljanju i trenutku kada nam
budeš najviše trebao.
Počivaj u miru, a mi ćemo te voljeti i sa ponosom pominjati.
Bratanić MARKO, bratanična SLAVICA, snaha DRAGANA, unučad IRENA i VASILIJE











